Brzi razvoj tehnologije biometrijskog prepoznavanja doveo je do toga da se biometrijski sigurnosni sistemi sve više koriste za kontrolu pristupa. Biometrija postaje standard i koristi se kao napredni nivo sigurnosti u mnogim privatnim i poslovnim sigurnosnim sistemima. Uz jedinstvene identifikatore vaše biologije i ponašanja, biometrija u sigurnosnim sistema danas igra izuzetno veliku ulogu. 

Cyber sigurnost u današnje vrijeme fokusirana je na smanjenje i minimiziranje rizika, a biometrija se smatra primarnom stavkom koja će u budućnosti na svojim leđima nositi teret tradicionalne sigurnosti - tradicionalnih šifri koje su dugo bile slaba tačka sigurnosnih sistema. Biometrija ima za cilj odgovoriti na ovaj zahtjev prenosa tereta povezivanjem našeg identiteta s našim tijelima i obrascima ponašanja.

Biometrija je zasnovana na biološkim mjerenjima – ili fizičkim karakteristikama – koje se mogu koristiti za identifikaciju osoba. Na primjer, mapiranje otiska prsta, prepoznavanje lica i skeniranje mrežnjače oka predstavljaju oblike biometrijske tehnologije, a to su samo najprepoznatljivije opcije biometrijske sigurnosti. Istraživači koji se bave biometrijom i vrše istraživanja u oblasti biometrije i sigurnosti podataka tvrde da su oblik uha, način na koji neko sjedi i hoda, jedinstveni mirisi tijela, vene na rukama, pa čak i iskrivljenja lica takođe jedinstveni identifikatori. Sve navedene osobine dalje definišu biometriju, pa možemo zaključiti da se biometrija zapravo može posmatrati kao skup svih bioloških i fizičkih odlika pojedinca koje mogu uticati na kreiranje biometrijskog profila radi efikasnije zaštite podataka prilikom korištenje različitih sigurnosnih sistema.

Tri tipa biometrijske sigurnosti

Iako mogu imati i druge namjene, biometrija se najčešće koristi u oblasti sigurnosti (pogotovo digitalne sigurnosti), a biometriju uglavnom možemo podijeliti u tri tipa:

- Biološka biometrija
- Morfološka biometrija
- Biometrija ponašanja

Biološka biometrija koristi osobine na genetskom i molekularnom nivou. One mogu uključivati karakteristike kao što su DNK ili vaša krv, koje se mogu procijeniti kroz uzorak tekućine vašeg tijela.

Morfološka biometrija uključuje strukturu vašeg tijela. Odnosi se na fizičke osobine, odnosno na dijelove tijela poput vašeg oka, otiska prsta ili oblika vašeg lica i može se mapirati za korištenje u skladu sa potrebama sigurnosnih skenera.

Biometrija ponašanja zasniva se na obrascima koji su jedinstveni za svaku osobu. Način na koji hodate, govorite ili čak kucate na tastaturi može biti pokazatelj vašeg identiteta ako se ovi obrasci prate.

Biometrija se uglavnom koristi zbog dvije velike prednosti:

- Pogodnost upotrebe: Biometrija je uvijek sa vama i ne može se izgubiti ili zaboraviti.
- Ograničena dostupnost: Biometrijski podaci se ne mogu ukrasti tako jednostavno kao što se mogu ukrasti šifra ili verifikacijski ključ.

Neki od najpopularnijih primjera biometrijske sigurnosti su:

- Prepoznavanje glasa
- Skeniranje otiska prsta
- Prepoznavanje lica
- Prepoznavanje irisa / mrežnjače oka
- Senzori otkucaja srca

Sigurnost podataka u biometriji

Biometriju danas koriste velike kompanije kako bi se što uspješnije zaštitile od bilo kakve vrste cyber kriminala. Biometrijska sigurnost podataka može biti standardna ili napredna. Standardna biometrijska sigurnost podataka se najčešće koristi u malim i srednjim kompanijama, dok naprednu biometrijsku sigurnost podataka sebi mogu priuštiti pretežno velike organizacije poput državnih institucija, vladinih organizacija, sigurnosnih struktura, ali i velikih svjetskih kompanija i konzorcija poput američkog Citibanka, Halifaxa ili Forda.

Napredna biometrija se koristi za zaštitu osjetljivih dokumenata i dragocjenosti. Citibank već koristi prepoznavanje glasa, a britanska banka Halifax testira uređaje koji prate otkucaje srca kako bi potvrdili identitet klijenata. Ford čak razmišlja o postavljanju biometrijskih senzora u automobile zbog potencijalnog sprječavanja nesreća, ali i sprječavanja krađe automobile, obzirom da bi automobili radili samo na otisak i prepoznavanje vlasnika ili suvlasnika vozila.

Biometrija je ugrađena u e-pasoše širom svijeta (kod nas poznate upravo po nazivu biometrijski pasoši). U USA, e-pasoši imaju čip koji sadrži digitalnu fotografiju nečijeg lica, otisak prsta ili mrežnjače oka, kao i tehnologiju koja sprječava da neovlašteni čitači podataka čitaju čip – i da pretražuju podatke. Maksimiziranje sigurnosti podataka ne samo da štiti u ovom slučaju lične podatke i interese, već i državne kao i sigurnosne – a biometrija je zaista idealan način za to.

Biometrija predstavlja dobru zamjenu za tradicionalna korisnička imena kao dio strategije provjere autentičnosti s dva faktora (2 factor authentication ili 2FA). 

Moderna zamjena za tradicionalna korisnička imena koja uključuje 2FA se pronalazi najčešće u obliku:

- Nešto što jesi (biometrija)
- Nešto što imaš (kao hardverski token)
- Nešto što znaš (šifra ili autentifikacijski ključ)

Tradicionalna ili biometrijska sigurnosti?

Ukratko, biometrija kao način za provjeru identiteta u domenu cyber sigurnosti i sigurnosti podataka svakim danom pridobija sve više pristalica i ubrzanim tempom prerasta u jedan od budućih standarda identifikacije osoba. Biometrija pruža ono što druge sigurnosne strukture danas ne mogu – a to je kombinovana zaštita vaših fizičkih ili bihevioralnih potpisa s drugim dostupnim sigurnosnim autentifikacijama. U ovom trenutku, to je u najmanju ruku bolje od korištenja šifre zasnovane isključivo na znakovima kao jedinstvene sigurnosne provjere.

Biometrijska tehnologija nudi vrlo uvjerljiva rješenja za sigurnost pravnih i fizičkih lica. Uprkos potencijalnim rizicima, većina biometrijskih sigurnosnih sistema su praktični i teško ih je duplirati. Osim toga, ovi biometrijski sistemi će nastaviti svoj razvoj i širenje sigurnosnih opcija još dugo u budućnosti, jer njihova upotreba i potražnja svakim danom raste.

Izvori podataka: Kaspersky.com